Sve o zmijama

Pitoni (Pythoninae) su potporodica zmija iz potporodice kržljonoški (Boidae). Ponekad ih se izdvaja u zasebnu porodicu. Isto tako, pitonima se često nazivaju i pretstavnici roda pravih pitona (Python).



RODOVI

Potporodica Pythoninae se dijeli na 8 rodova

* Aspidites
* Antaresia
* Apodora
* Bothrochilus
* Leiopython
* Liasis
* Morelia
* Pravi pitoni (Python)

i ukupno 33 vrsta.

Rodovi Morelia i Python imaju najveći broj vrsta, dok su rodovi Apodora, Bothrochilus i Leopython monotipični.

OSOBINE I RASPROSTRANJENOST

Pitoni su dio porodice kržljonoški. Osobine navedene u članku o njima odnose se i na pitone.
Zmije iz roda Python, pravih pitona, nastanjuju stari svijet, no prije svega Afriku, južnu i jugoistočnu Aziju. Zmije iz drugih rodova potporodice Pythoninae nastanjuju i Australiju. U zadnje vrijeme pitoni kao bioinvazori osvajaju dijelove Novog svijeta (Florida). Europu u prirodi pitoni ne nastanjuju.



RAZMNOŽAVANJE

Pitoni su oviparni. Ženke legu od 15 pa do i više od 100 jaja, a oblik je od vrste do vrste različit. Za razliku od većine drugih reptila koji legu jaja, ženke pitona provode poseban oblik brige o leglu. Kako bi zaštitile svoja jaja, omotaju se oko legla, štiteći ih na taj način dva do tri mjeseca, dok se mladi ne izvale iz jaja. Jedna ili možda i više vrsta mogu regulirati temperaturu unutar legla povisujući vlastitu temperaturu treperenjem mišića, ili ju snižavaju labaveći omatanje oko jaja i puštajući zrak u leglo.

VELIČINA

Iako se porodica u koju spadaju pitoni u nekim jezicima čak naziva "divovske zmije", nisu sve vrste ove potporodice doista velike. Jedna vrsta iz roda Antaresia (vrsta A. perthensis) naraste jedva do 70 centimetara. Ali su zato u rodu pravih pitona (Python) najveće zmije na svijetu, koje mogu doseći i najveću dužinu blizu 10 metara.

UPOZORENJE: Ukoliko ugledate ovakvu glistu lupanje štapom ili nogama po tlu Vam baš i neće pretjerano biti od koristi.

Na mjestu ugriza vide se dvije ranice od zmijskih zuba. Ponekad postoji samo jedna ranica. Sam ugriz ne znači da je zmija i ubrizgala otrov. Čak u 22% dokazanih ugriza nema znakova otrovanja.

POSTUPAK:
Ugrižena osoba treba mirovati.
Imobilizirajte nogu ili ruku na kojoj je ugrizna ranica. Time se usporava širenje otrova u organizmu.
Potreban je brz prijevoz do bolnice.

NE podvezujte ugriženi ud.
NE zarezujte ranicu.
NE isisavajte otrov.
NE stavljajte led na mjesto ugriza.

NAJVAŽNIJE OD SVEGA: Iako se zmijski antiserum može kupiti u ljekarnama, NIKADA GA NE UBRIZGAVAJTE SAMI SEBI ILI DRUGOJ OSOBI BEZ ADEKVATNOG LIJEČNIČKOG NADZORA !!!!

Zmiju ne treba loviti jer su rezultat lova najčešće dodatni ugrizi.


Mirovanje – žrtva mora izbjegavati svaki fiziči napor
Ako se radi o ugrizu u ruku ili nogu, ozlijeđeni ekstremitet treba imobilizirati
Hitan prijevoz do najbliže zdravstvene ustanove

Što NE treba učiniti:
1.NE stavljati led na mjesto ugriza
2.NE podvezivati ekstremitete
3.NE rezati kožu u području ugriza
4.NE isisavati ugriznu ranu

U slučaju uboda neke otrone životinje najvažnije je što prije i što učinkovitije odstraniti otrov koji je dospjeo u ranu.To se može učiniti tako da se iz rane ustima isiše što više krvi i sekreta.Ustima se NIKAKO NE SMIJE ISASISAVATI RANU AKO SE PRETHOIDNO NE ZAŠTITI.
Najbolja zaštita je isisavanje otrova preko neke elastične,gumene opne poput medecinske rukavice.Isisavanje rane ustima ograničava mogućnosti efikasne samopomoći ako je rana na nedostupnom mjestu. Zbog toga je dobro imati pri sebi vrlo koristan pribor u obliku jednostavne pumpice. Rukovanje pumpicom jednostavno je i za primjenu nema nikakve kontraindikacije. Ne smije se primjeniti jedino na očnom kapku i oku.

Pumpica se može primjeniti kod ugriza ili uboda otrovnih zmija, otrovnih riba, paukova, krpelja i otrovnih kukaca. Što se prije isiše rana više se otrova može odstraniti. Problem su jedino ugrizi otrovnih zmija u krvnu žilu, što je na sreću velika rijetkost. Ako je rana na ruci ili nozi dobro je staviti podvez dok se ne završi isisavanje.



U kutiji nalazi se pet različitih nastavaka koji se se odabiru prema veličini i mjestu uboda ili ugriza. Nastavak se natakne na vrh pumpice. Klip se izvuče do kraja iz pumpice.
IZVLAČENJEM KLIPA NE VRŠI SE ISISAVANJE!!


Pumpica se postavi na mjesto ugriza ili uboda. To je moguće raditi jednom rukom što osobito pogoduje samopomoći. Pomični klip treba stisnuti, ugurati u pumpicu.


Kada je klip došao do kraja nastupa snažno usisavanje tkiva kože u nastavak pumpice. Ovisno o vrsti ugriza ili uboda pumpicu se ostavi u tom položaju jednu do tri minute. U prozirnom nastavku pumpice nakupi se više ili manje krvi što opet ovisi o vrsti ozljede.


Na kraju se palcem podigne klip i pumpicu makne s ozlijeđenog mjesta. Isprobali smo skidanje pumpice bez podizanja klipa. Nikakve štete neće biti i ako se pumpicu otrgne bez podizanja klipa. Razlika je jedino u zvuku.
Cijeli se postupak može ponoviti nekoliko puta.

Nakon upotrebe pumpicu se opere vodom.


Ovakvu je pumpicu dobro imati u torbici s priborom za pružanje prve pomoći. Osobito na području naše županije gdje obitavaju i vrlo otrovne životinje: zmija poskok, pauk crna udovica i ribe iz roda paukovki (Trachinidae).

Poskok:




Neotrovna smukulja(NEMOJTE JU ZAMJENITI SA RIĐOVKOM)




Riđovka:

Pustinjski tajpan je zmija koja živi u predjelima gdje ne živi puno ljudi tako da gotovo i ne dolaze u doticaj sa njima,što je vrlo dobro jer su one iznimno opasne i otrovne!


Siktavica je podrjetlom iz Afrike i mnogo ljudi strada zbog nje.Ona je vrlo spora i nespretna zmija,ali zato ima brzi napad!Najčešće prilazi ljudskim naseljima zbog blizine glodavaca.Često odaje svoju prisutnost glasnim siktanjem po kojim je i dobila ime.Njen otrov je vrlo toksičan i u velikog broja slučajeva izaziva smrt.


Stanovnici Afrike najviše se boje Crne mambe!!Smatra se da je ona jedna od najopsanijih zmija na svijetu.Naraste i do 3m dužine.Vrlo je brza i agresivna.Priča se da Crna mamba može dostići auto u brzoj vožnji.Međutim precizna mjerenja su dokazala da se ne može kretati brže od 20 - tak km/sat, iako je i to vrlo velika brzina za zmiju.U Africi žive i tri vrste zelenih mambi. One žive najčešće u šumskim predjelima koji nisu gusto nastanjeni ljudima.

Od otprilike 3000 vrsta zmija koliko danas živi na Zemlji za čovjeka je opasno 10 - 12% (300 - 360 vrsta), a nekoliko stotina vrsta je otrovno, ali neškodljivo za čovjeka. Pošto zmije, kao i ostali gmazovi, ne mogu regulirati vlastitu tjelesnu temperaturu, najbrojnije su u tropskim i suptropskim područjima gdje najniža zimska temperatura ne pada ispod 18 stupnjeva Celzija. Zanimljivo je da na svakom kontinentu broj vrsta zmija neotrovnica premašuje broj vrsta otrovnica. Izuzetak je Australija gdje je broj vrsta otrovnica daleko veći nego neotrovnica. Osim toga, u Australiji žive zmije čiji se otrov smatra najtoksičnijim među svim zmijama.

Postoje dvije porodice zmija otrovnica:

Elapidae (guje)

Viparidae(ljutice i jamicarke)




Ovo je vipadirac